Mirisni alergeni kod djece

Alergeni odgovorni za kontaktne alergije kod djece (2010.–2024.):
Sustavni pregled i meta-analiza

Kontaktne alergije uzrokovane mirisima i parfemima sve su veći problem u pedijatrijskoj dermatologiji. Mirisne tvari prisutne su u širokom spektru proizvoda, uključujući kozmetiku, deterdžente, igračke i higijenske proizvode. U nastavku donosimo sustavni pregled i meta-analizu nedavnih studija o alergenima odgovornima za kontaktne alergije kod djece između 2010. i 2024. godine.

Kontaktni alergeni u mirisima i njihov utjecaj na djecu

Alergijski kontaktni dermatitis (AKD) izazvan mirisnim spojevima može se manifestirati kao osip, crvenilo, svrbež, pa čak i ozbiljne dermatološke reakcije. Istraživanja su pokazala da određeni mirisni spojevi, poput limonena i linaloola, oksidiraju u prisustvu zraka, povećavajući njihov alergijski potencijal.

Metodologija istraživanja

U ovoj studiji analizirane su baze podataka PubMed, Embase i Web of Science. Meta-analiza je obuhvatila više od 50 znanstvenih radova s ciljem identificiranja najčešćih alergena prisutnih u dječjoj kozmetici i higijenskim proizvodima.

Rezultati

Meta-analiza je pokazala sljedeće ključne nalaze:

• Najčešći alergeni: Među najčešćim alergenima u dječjim proizvodima su linalool, limonen, cinnamal i geraniol.
• Zemljopisne varijacije: U Europi su propisi o mirisnim alergenima stroži nego u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje neki alergeni još uvijek nisu ograničeni.
• Povećana osjetljivost: Djeca su osjetljivija na mirisne spojeve zbog tanje kože i nezrelog imunološkog sustava.
• Regulativne promjene: Europska unija je od 2022. godine pojačala regulacije koje zahtijevaju označavanje više od 80 alergena u kozmetici.

Regulativa i zaštita potrošača

Europska komisija (EC) i američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) različito reguliraju mirisne alergene:

• EU regulativa (EC 1223/2009) zahtijeva jasno označavanje alergena u proizvodima koji sadrže mirisne spojeve u koncentracijama većim od 0,001% u proizvodima koji ostaju na koži i 0,01% u onima koji se ispiru.
• SAD regulativa još uvijek ne zahtijeva tako detaljno označavanje mirisnih alergena.

Znanstvenici i medicinska zajednica zagovaraju strože propise o uporabi mirisnih tvari u dječjim proizvodima.

Zaključak i preporuke

Na temelju rezultata sustavne analize, preporučuje se:

1. Izbjegavanje proizvoda s visokom koncentracijom mirisnih spojeva, posebno kod djece sklone alergijama.
2. Jačanje zakonske regulative kako bi proizvođači bili obvezni transparentno označavati sve alergene.
3. Edukacija roditelja i skrbnika o mogućim rizicima kontaktnih alergija povezanih s mirisima.

Buduća istraživanja trebala bi se usmjeriti na razvoj hipoalergenskih alternativa te bolje razumijevanje mehanizama osjetljivosti dječje kože na mirisne spojeve.

Literatura

1. Isufi, D., Jensen, M. B., & Kursawe Larsen, C. (2025). Allergens Responsible for Contact Allergy in Children From 2010 to 2024: A Systematic Review and Meta‐Analysis. Contact Dermatitis, Wiley Online Library.
2. Europska komisija. (2022). Uredba (EC) 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima. Dostupno na službenim stranicama Europske komisije.
3. Food and Drug Administration (FDA). (2023). Regulations on Fragrance Allergens in Consumer Products. Dostupno na: FDA.

O autoru: Tomislav Vrbanec, hrvatski parfumer

Formalno obrazovanje i edukacije

Znanje iz područja fitoaromaterapije stječe 2009. godine u zagrebačkom Centru Anias de Moiras, a tek kasnije kao formalni oblik obrazovanja, upisuje i školu za fitoaromaterapeuta u poznatom hrvatskom Učilištu Profokus koju uspješno završava te stječe titulu Certificirani fitoaromaterapeut.

Vlasnik je tvrtke Institute of Perfumery d.o.o. (Institut za parfumeristiku) koja se bavi proizvodnjom privatnih brendova parfema i kozmetičkih proizvoda. Tvrtka je registrirana u Hrvatskoj pri Ministarstvu pravosuđa i uprave za proizvodnju toaletno-kozmetičkih proizvoda.  Institute of Perfumery d.o.o. je uredno pijavljena u Ministarstvu zdravstva i kao proizvođač.

Ostale formalne potvrde i certifikate stekao je pri nadležnim institucijama. Tako je higijenski minimum završio pri hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo , a edukaciju Dobra proizvođačka praksa u proizvodnji kozmetike u skladu sa Smjernicama za dobru proizvođačku praksu (ISO 22716:2007) završio je u Hrvatskoj. Obavezni tečaj za rad s opasnim tvarima završio je na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo – Služba za toksikologiju. Suglasnost za održavanje radionica, edukacija, seminara i predavanja dobio je i od Ministarstva znanosti i obrazovanja što ga posebno veseli jer konačno i u Hrvatskoj postoji osoba koja može široj javnosti pružiti profesionalne informacije s područja parfumeristike. Od 2023. godine uspješno odrađuje prekvalifikaciju u Učilištu Medical u smjeru farmacije. Službena biografija dostupna je na slijedećoj poveznici Tomislav Vrbanec – biografija.

KONTAKTIRAJ NAS