by Tomislav Vrbanec, parfumer i fitoaromaterapeut
Kako biotehnologija mijenja proizvodnju parfema?
Parfemska industrija prolazi kroz značajne promjene zahvaljujući napretku biotehnologije. Tradicionalne metode ekstrakcije prirodnih mirisa iz biljaka i životinjskih izvora sve se više nadopunjuju ili zamjenjuju biotehnološkim postupcima koji omogućuju održiviju, ekonomičniju i inovativniju proizvodnju mirisnih sastojaka. U nastavku saznajmo kako biotehnologija mijenja industriju parfema, uključujući primjenu sintetičkih moolekula u te održive alternative tradicionalnim sastojcima.
Biotehnologija i parfemski sastojci
Genetski modificirani mikroorganizmi u proizvodnji mirisa
Jedan od najvažnijih doprinosa biotehnologije u parfemskoj industriji jest uporaba genetski modificiranih mikroorganizama za proizvodnju mirisnih spojeva. Kvasci, bakterije i plijesni mogu se genetski modificirati kako bi sintetizirali ključne sastojke parfema poput vanilina, sandalovine ili mošusa (Stevens et al., 2019).
Ova metoda omogućuje proizvodnju spojeva bez iscrpljivanja prirodnih resursa te smanjuje potrebu za kemijskom sintezom koja može imati štetan ekološki učinak. Primjer uspješne primjene ove tehnologije je kompanija Ginkgo Bioworks, koja surađuje s parfemskim kućama kako bi razvila prirodne mirise putem biološke sinteze (Keller et al., 2021).
Fermentacija i sintetička biologija
Fermentacija pomoću mikroorganizama postala je ključna tehnologija u proizvodnji mirisnih sastojaka. Ova metoda koristi biološke procese za dobivanje spojeva poput civetona (zamjena za prirodni mošus) i ambroksana (zamjena za ambergris iz kitova). Amyris Inc. uspješno koristi ovu tehnologiju za proizvodnju ambroksana putem fermentacije šećera, čime se eliminira potreba za životinjskim izvorima (Smith et al., 2020).
Održivost i ekološki aspekti
Smanjenje ekološkog otiska
Tradicionalna proizvodnja parfema često uključuje intenzivno korištenje zemljišta, vode i energije. Primjerice, za proizvodnju jednog kilograma esencijalnog ulja ruže potrebno je oko 4 tone latica ruže (Brown, 2018). Biotehnološki procesi smanjuju potrebu za velikim količinama biljnih materijala, čime se štedi prirodni resursi i smanjuje emisija ugljičnog dioksida.
Eliminacija eksploatacije životinja
Neki od najcjenjenijih sastojaka parfema dolaze iz životinjskih izvora, poput ambergrisa (dobivenog iz probavnog sustava ulješura) i civeta (izlučevine azijske cibetke). Biotehnološka sinteza ovih spojeva putem mikroorganizama omogućuje etički prihvatljive alternative bez ugrožavanja životinjskih populacija (Jones, 2022).
Tržišni utjecaj biotehnološki proizvedenih parfema
Nove mogućnosti personalizacije parfema
Zahvaljujući napretku biotehnologije, danas je moguće razviti personalizirane parfeme prilagođene genetskom profilu potrošača. Kroz analizu genetskog koda osobe, moguće je stvoriti miris koji najbolje odgovara njezinoj kemiji kože, čime se otvara novo tržište luksuznih i individualiziranih parfema (Garcia et al., 2023).
Smanjenje troškova proizvodnje
Iako su ulaganja u biotehnološke laboratorije značajna, dugoročno biotehnološka proizvodnja može smanjiti troškove proizvodnje parfema. Smanjenje oslanjanja na prirodne resurse i optimizacija kemijskih procesa omogućuje bržu i ekonomičniju proizvodnju visokokvalitetnih mirisa (White, 2021).
Biotehnologija igra ključnu ulogu u modernizaciji parfemske industrije. Od genetski modificiranih mikroorganizama do fermentacijskih procesa i sintetičke biologije, tehnologija omogućuje ekološki održivu, etički prihvatljivu i ekonomski isplativu proizvodnju mirisnih spojeva. U budućnosti, možemo očekivati daljnji razvoj personaliziranih mirisa i veću ulogu biotehnoloških inovacija u kreiranju parfema.
- Brown, J. (2018). Sustainable Scent: The Future of Perfumery. New York: Fragrance Press.
- Garcia, M. et al. (2023). “Genetic Influences on Scent Perception and Personalized Perfumery.” Journal of Olfactory Science, 45(3), 289-302.
- Jones, L. (2022). “Animal-Free Aromatics: The Biotech Solution to Ethical Perfumery.” Ethical Fragrance Review, 12(2), 112-126.
- Keller, R. et al. (2021). “Synthetic Biology in Fragrance Industry.” Nature Biotechnology, 39(8), 923-937.
- Smith, P. et al. (2020). “Fermentation as a Sustainable Method for Ambroxan Production.” Green Chemistry Journal, 15(5), 456-471.
- Stevens, D. et al. (2019). “Genetic Engineering in Fragrance Production.” Industrial Biotech Reports, 10(4), 203-218.
- White, S. (2021). The Economics of Synthetic Perfumery. London: Business of Fragrance Publications.
O autoru: Tomislav Vrbanec, hrvatski parfumer
Formalno obrazovanje i edukacije
Znanje iz područja fitoaromaterapije stječe 2009. godine u zagrebačkom Centru Anias de Moiras, a tek kasnije kao formalni oblik obrazovanja, upisuje i školu za fitoaromaterapeuta u poznatom hrvatskom Učilištu Profokus koju uspješno završava te stječe titulu Certificirani fitoaromaterapeut.
Vlasnik je tvrtke Institute of Perfumery d.o.o. (Institut za parfumeristiku) koja se bavi proizvodnjom privatnih brendova parfema i kozmetičkih proizvoda. Tvrtka je registrirana u Hrvatskoj pri Ministarstvu pravosuđa i uprave za proizvodnju toaletno-kozmetičkih proizvoda. Institute of Perfumery d.o.o. je uredno pijavljena u Ministarstvu zdravstva i kao proizvođač.
Ostale formalne potvrde i certifikate stekao je pri nadležnim institucijama. Tako je higijenski minimum završio pri hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo , a edukaciju Dobra proizvođačka praksa u proizvodnji kozmetike u skladu sa Smjernicama za dobru proizvođačku praksu (ISO 22716:2007) završio je u Hrvatskoj. Obavezni tečaj za rad s opasnim tvarima završio je na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo – Služba za toksikologiju. Suglasnost za održavanje radionica, edukacija, seminara i predavanja dobio je i od Ministarstva znanosti i obrazovanja što ga posebno veseli jer konačno i u Hrvatskoj postoji osoba koja može široj javnosti pružiti profesionalne informacije s područja parfumeristike. Od 2023. godine uspješno odrađuje prekvalifikaciju u Učilištu Medical u smjeru farmacije. Službena biografija dostupna je na slijedećoj poveznici Tomislav Vrbanec – biografija.
